Internet postaje najvažnije mjesto za kupovinu za sve više građana Crne Gore, a broj kupaca na internetu nastaviće da raste i narednih godina, ocjenjuju analitičari.
Na Internetu vrebaju mnoge opasnosti – moguća krađa identiteta ili podataka o kreditnoj kartici. Zbog toga je najvažnije da obratite pažnju na kojoj veb lokaciji kupujete.
Ako kupujete na sajtu stranog prodavca, pažljivo provjerite uslove poslovanja, odnosno mogućeg vraćanja robe. Provjerite iskustva drugih kupaca i reputaciju pojedinačnih sajtova.
Sajtovi koji imaju bazu lojalnih korisnika, sa dobrim iskustvima objavljenim na forumima, uz razne bezbjednosne programe na Internetu, garantuju sigurnost i ne moraju se posebno provjeravati. Izbjegavajte ponude koje suviše dobro funkcionišu.
Svaka prodavnica – posebno na online – koja nudi „sve za gotovo ništa“ mora da vam djeluje sumnjivo. Često se artikli naručeni sa takvih sajtova, čak i ako stignu, ne poklapaju sa onima na fotografijama. Takve prodavnice najčešće ne nude mogućnost vraćanja robe, a ako i daju, trošak snosi potrošač, pa se često ne isplati.
Ispitajte da li prodavci nude kodove za popust, koji mogu da snize cijenu, a posebno obratite pažnju na troškove poštarine i pravo na povraćaj proizvoda ako niste zadovoljni. Važno je detaljno proučiti informacije koje internet prodavnica traži od vas i šta nudi zauzvrat.
Ako morate da se registrujete, smislite jedinstvenu lozinku (različitu od svih prethodnih) koju ćete samo vi znati. Kako prepoznati lažne onlajn ponude i reklame.
Na internet portalima i društvenim mrežama često se pojavljuju lažni oglasi koji privlače potencijalne kupce da jeftino kupe razne brendirane robe (cipele, odeću i druge artikle), kozmetičke proizvode i dodatke ishrani.
Na pomenutim oglasima veliki, atraktivni naslovi – „Rasprodaje, 80% popusta, Sniženja, Danas samo za….“ i sličnima se često nudi da kupe prvi proizvod po veoma niskoj cijeni ili da besplatno testiraju skupe uređaje.
Tokom kupovine na internetu potrebno je biti oprezan, posebno na portalima na koje vode navedeni oglasi. Većinom je uslov plaćanje poštarine isključivo karticom.
Kad se otvori link, od korisnika se traži unos ličnih podataka za registraciju, a nakon odabira plaćanja otvara se stranica s početnim slovima „http“ umjesto „https“.
Ovo su lažni sajtovi koji služe samo za prikupljanje ličnih podataka i informacija o karticama, a kupci nikada ne dobijaju robu za koju misle da su naručili. Njihovi podaci se mogu koristiti za plaćanje na drugim internet sajtovima, pri čemu korisnici tek naknadno primijete da su im računi zaduženi za transakcije koje nisu obavili.
Kada kupujete na mreži, morate:
- sami unesite adresu sajta prodajnog mjesta, nikako preko linkova sa drugih web lokacija
- prije nego što unesete podatke kartice, obavezno provjerite da li je web lokacija bezbjedna.
Primjena sigurnosnog standarda 3D Secure
3D sigurnosni standard garantuje vam sigurnost pri plaćanju na internetu putem standarda koje su propisali globalni platni sistemi Mastercard i Visa. Domaće i strane onlajn prodavnice koje učestvuju u 3D bezbjednosnom standardu prepoznaćete po istaknutom logotipu MasterCard SecureCode ili Verified by Visa.
Da li biste strancu dali sve informacije o svojoj porodici, poslu, hobijima i interesovanjima? Da li biste mu dali fotografiju svoje male djece? Vjerovatno ćete odgovoriti sa „ne“ na ova pitanja. Ipak, milioni ljudi poput nas to rade na društvenim mrežama.
Krajem 2018. Fejsbuk je objavio da je hakovano oko 50 miliona korisničkih profila! Takođe, Fejsbuk centar za bezbjednost skenira dva triliona linkova svakog dana i blokira 220 miliona različitih poruka sa zlonamjernim vezama! Mnogi korisnici su tehnički neobrazovani i nedovoljno upoznati sa postojećim prijetnjama.
Tri opasnosti i kako ih uočiti
Opasnosti, odnosno bezbjednosne prijetnje korisnicima Fejsbuka su zlonamjerni programi, „phishing“ (marketing lažnih proizvoda), a odnedavno „klik-jacking“, kako se navodi u onlajn brošuri „Opasnosti od Fejsbuka“.
Prilikom korišćenja Fejsbuka i drugih društvenih mreža, najvažnije je da korisnik bude upoznat sa lažnim oglasima, promocijama, aplikacijama i personalizovanim porukama, kao i da ne otvara takav zlonamjerni sadržaj i ni u kom slučaju ne smije da ostavlja podatke o svojoj platnoj kartici. Važno je prepoznati potencijalno rizičan sadržaj, posebno ako vodi do URL-ova izvan Facebook-a (van domena facebook.com).
Čuvajte se besplatnih mobilnih aplikacija sa zlonamjernim kodom
Zlonamerni programi i prevare sve više pogađaju mobilne telefone, a ne samo klasične računare. Prevara je posebno opasna za vlasnike mobilnih telefona koji koriste Android ako instaliraju neku od besplatnih aplikacija koje sadrže zlonamjerni kod. Svi koji na svojim mjesečnim računima primijete troškove trećih lica, za koje smatraju da su prouzrokovani ovom prevarom, treba da plate samo nesporni dio računa, a na sporni dio ulože prigovor svom operateru u zakonskom roku od 30 dana, od dana dospeća računa.
Banka štiti lične podatke i privatnost svojih onlajn korisnika korišćenjem najsavremenije tehnologije i omogućava vam veću mobilnost i udobnost u obavljanju transakcija.
Banke koriste standardnu bezbjednosnu tehnologiju i prakse da zaštite vaše račune od neovlašćenog pristupa i neovlašćenih transakcija.
Banke primjenjuju bezbjednost aplikacija tako što traže da se identifikujete i da autorizujete svaku transakciju, tako da su sigurne da imaju posla sa vama. Možete da izvršite onlajn plaćanje samo kada dokažete svoj identitet tačnim bezbjednosnim informacijama.
Ako se niste sami odjavili i zatvorili aplikaciju, banka će vas automatski odjaviti nakon nekog vremena.
Ukoliko pokušate da se prijavite više puta, banka će vam privremeno onemogućiti pristup onlajn bankarstvu i tako spriječiti prevarante da pogode vaše pristupne podatke. Da biste mogli da pristupite onlajn bankarstvu, kontaktiraćete službu za korisnike banke.
Kada se prijavite, bićete obaviješteni da je onlajn bezbjednosna provjera u toku. Možete se uvjeriti da ste bezbjedni ako URL počinje sa https:// i ako se u adresnoj traci nalazi simbol katanca. Kliknite na katanac da biste provjerili da li URL adresa pripada vašoj banci.
Koliko god da vas banke štite, ako ne budete oprezni i postanete žrtva onlajn prevare, neće vam vratiti novac.
Prepoznajte prevarante
Prevarant će se predstaviti kao zaposleni u, na primjer, Telekom ili komunalnom preduzeću i tražiti broj vaše platne kartice jer vam „nudi refundaciju“. Može se predstaviti i kao zaposleni u banci ili u službi bezbjednosti neke od kartičnih kuća i tražiti od vas da prebacite novac sa svog računa na nepoznati račun.
Da bi vas ubijedili da otkrijete svoje podatke, prevaranti će pokušati da vam „prodaju” ubjedljivu priču:
- kažu vam da postoje problemi sa vašim nalogom
- traže da prebacite novac sa svog računa na drugi račun iz bezbjednosnih razloga.
Prijavite prevarante. Ako mislite da vas je nazvao prevarant ili da ste nekome nenamjerno dali pristup vašim finansijskim informacijama, pozovite svoju banku što je prije moguće.
Ono što banka nikada neće tražiti od vas
Banke i kompanije za kreditne kartice vas nikada neće zvati na vaš mobilni telefon i tražiti vaš PIN, lozinku ili šifru za autorizaciju online transakcije. Isto tako, zaposleni u banci nikada neće lično doći kod vas i tražiti vaše kartice i PIN-ove, nikada vam neće tražiti novac ili prebaciti novac na druge račune.
Postoje mnoge prednosti kupovine i plaćanja računa iz sopstvenog doma, ali je važno da znate kako da se zaštitite od mogućih zloupotreba na Internetu kako biste smanjili rizik od prevare, krađe identiteta ili informacija na vašim platnim karticama.
Bezbjednost na Internetu se stalno poboljšava. Ali možete sami da sprovedete brojne aktivnosti da biste se zaštitili. Najvažnije je da uvijek koristite bezbjedan računar sa antivirusnim programima koji štite vaše podatke i lozinke. Nikada nemojte unositi broj svoje kreditne kartice u web pretraživaču na javnim mjestima da biste izbjegli dugoročne probleme nakon kupovine na internetu.
Nikada ne pristupajte e-bankingu sa računara koji dijeli više ljudi. Zaštita vašeg računara ne zahtijeva velika ulaganja. Redovno održavajte i štitite računar, koristite automatsko ažuriranje antivirusne zaštite i aktivirajte zaštitni zid da biste se zaštitili od neovlašćene komunikacije.
Posjetite samo bezbjedne web lokacije
Potražite simbol katanca na dnu internet pretraživača. Njegovo prisustvo dokazuje da je web lokacija zaštićena. Provjerite adresu web lokacije u adresnoj traci. Ako je web lokacija koju posećujete na bezbjednom serveru, adresa mora da počinje sa „https://“ („s“ za „bezbjedno“), a ne sa uobičajenim „http://“.
Zaštita e-pošte protiv lažiranja
Pecanje je masovno slanje poruke u kojoj se napadač lažno predstavlja kao jedan od vaših provajdera usluga (online prodaja, banka) i traži od vas pristupne podatke.
Ne odgovarajte na e-poštu u kojoj se traže podaci o vašim ličnim ili platnim karticama. Finansijske institucije, banke ili vlasnici kartica nikada ne traže broj vaše kartice, PIN, sve dok vaša kartica nije važeća ili kontrolni broj kartice. Nikada ne otvarajte priloge ili linkove sumnjivih e-poruka, već unesite podatke direktno u prozor Internet pretraživača.
Linkovi unutar takvih e-poruka imaju za cilj da vas upute na lažnu web lokaciju ili lažnu adresu e-pošte koja će od vas tražiti da unesete privatne i važne informacije o platnoj kartici.
Uvijek prijavite sumnjivu aktivnost
Redovno provjeravajte svoje račune i troškove putem onlajn usluga vaše banke, a ako primijetite bilo kakvu nepravilnost kao što je nepoznata transakcija, odmah obavijestite banku koja vam je izdala karticu.
Koristite jake lozinke
Najbolji način da zaštitite svoju ličnu bezbjednost je jaka lozinka koju napadač ne može da shvati ili može uz izuzetan napor. Ključ uspjeha jakih lozinki zavisi od njihove dužine i složenosti. Dužina se odnosi na broj korišćenih znakova, a složenost se odnosi na tehnike koje se koriste prilikom kreiranja lozinke.
Minimalna preporučena dužina lozinke je kombinacija od 15 nasumično odabranih brojeva, slova i znakova.
Iako mnogi sistemi koriste pristupne lozinke, stručnjaci očekuju da će se one u budućnosti manje koristiti, odnosno lozinke će se i dalje koristiti, ali u kombinaciji sa drugim bezbjednosnim metodama i tehnikama.